U ove dane rekordnih hladnoća i padalina, prisjetimo se sličnih događaja iz prošlosti:
Zapis iz Kronike pučke osnovne škole u Dolu
Po zapisima nadučitelja Nikole Posinkovića
17.-18. siječnja 1929. – Osvanuo neobičan gost. Bila žestoka zima.
27. siječnja – Ponovo pao snijeg. Strašna zima vlada od prvog snijega do danas i ne popušta.
15. veljače – Pao i treći put snijeg. Studen ne popušta. Sve je pozeblo. Snijeg je padao od 6 sati ujutro do 2 sata popodne neprestano. Sve je zaleđeno. Zvona ne zvone jer ima zaleđena snijega.
7. travnja. – Osvanuo snijeg. Ono što smo ove godine dočekali, ne pamte ni stariji, kažu da ima više od 150 godina. Strašna je studen vladala od 17. siječnja do 20. 2. Pohodili su sa sjevera Evrope i nas na primorju ledeni valovi u zraku, obašli su srednju i južnu Evropu i donijeli nečuveni led. Snijeg se smrznuo (prošli put), a za njim krenula žestoka bura sa strašnom vijavicom da se nije moglo izlaziti ni vanka. Učestale su i oluje na moru, pa poremećen saobraćaj osobito željeznički. Nikad ga se nije moglo očistiti. Sva jezera u državi su se smrzla, a kažu i mora na nekim mjestima. Rijeke su se smrzle. Stupanj studeni je bio jako pao u pr. 10/2 Celsius je bilježio: Beograd -22, Zagreb -18, Sarajevo -28, Ljubljana -20, Novi Sad -24, Cetinje -26, Maribor -25, Split -7, Dubrovnik -5, Dol -4, a ukupno nekoliko dana -2. U sjevernoj Evropi: Prag -36. Varšava -42.